Hatha joga

Hiljadama godina, joga je bila sredstvo za preobražaj kroz otvaranje uma i tela. To je složena disciplina koja obuhvata čitav niz fizičkih i meditativnih tehnika namenjenih samorealizaciji. Etimološko značenje reči „joga“ dolazi iz sanskritskog korena „yuj“ (judž), što znači: ujediniti, integrisati, povezati zajedno. Ovo višestruko značenje reči joga moglo bi se najjednostavnije protumačiti kao integrisanje tela, uma i duha u cilju ostvarenja čovekovog punog potencijala, naspram mehaničkog i nesvesnog načina života u kome se ljudski potencijali rasipaju i ostaju neiskorišćeni.

Biti sjedinjen sa samim Sobom, znači postići dinamičku harmoniju u sebi, što dovodi do unutrašnjeg spokojstva. Iako je joga nastala kao praktična duhovna disciplina namenjena samorealizaciji, zbog svog holističkog pristupa, u drugoj polovini 20. veka se afirmisala zahvaljujući terapeutskim i antistresnim svojstvima.
U svojoj suštini joga je proces koji obuhvata suočavanje sa vlastitim ograničenjima i njihovo prevazilaženje. Ona je psihofizički prilaz životu i razumevanju samog Sebe pa je potrebno da bude, na kreativan način, prilagođena potrebama vremena.

Joga nas preobražava otvarajući psihičke i mentalne barijere koje blokiraju naš potencijal, ograničavajući nam život. Preobražaj je proces koji donosi nova iskustva i interesovanja.
Na dubljem nivou, joga obuhvata stvaranje energije (Prane). O energiji se obično misli kao o misterioznoj snazi koju imamo ili nemamo i koja je van naše kontrole. Međutim, pomoću joge možemo, proširujući kapacitet tela kao transformatora energije, da stvaramo više energije i da menjamo njen kvalitet.
Umetnost joge sastoji se u učenju kako da stvorimo i usmerimo energiju u različite delove tela, u osluškivanju poruka koje nam telo šalje i u prepuštanju da nas telo vodi. Ovo nam omogućava da probijemo fizičke i psihološke blokade, povećamo energiju i otvorimo se za nova interesovanja.

Joga kao filozofija se sastoji od osam nivoa:

  • Yama – etička pravila kojih treba da se pridržavamo u odnosu na druge ljude,
  • Niyama – samodisciplina pomoću koje pokušavamo da poboljšamo naš život,
  • Asana – održavanje fizičkog i duševnog zdravlja ,
  • Pranayama – služi protezanju, istezanju, produženju, sakupljanju i raspoređivanju životne energije i svesti, svuda u telu i duhu,
  • Pratyahara – kontroliše čula pomoću duha, odvaja duh od prijatnih utisaka i vodi ga ka tome da se koncentriše na stapanje sa sopstvom,
  • Dharana – koncetracija,
  • Dhyana – meditacija i
  • Samadhi – oslobađanje.

HATHA JOGA

U okviru Wellness studija Escape, u moderno opremljenom prostoru u samom centru grada, časove joge drže sertifikovane instruktorke Hatha yoge u klasi Dragana Lončara -“Vidya” škola yoge. Časovi se održavaju 2 puta nedeljno u trajanju od po 90 min. Maximalan broj vežbača u grupi je 14.
Čas joge se pojedinačno planira za svaku grupu, u skladu sa fizičkom kondicijom i fleksibilnošću vežbača, uz mogućnost individualnog korigovanja položaja i usmeravanja u cilju što boljeg napredovanja. Program je prilagođen kako početnicima, tako i osobama koje već vežbaju jogu. Stil vežbanja joge u Wellness studiju Escape je Hatha joga.

Svaki čas hatha joge se sastoji se iz:

  1. fizičkih vežbi ili položaja (asana),
  2. tehnika disanja (pranayame) i
  3. duboke relaksacije (joga nidre).

Hatha joga doprinosi otklanjanju akumulirane napetosti na svim nivoima – ne samo na nivou mišića, već deluje mnogo dublje, uravnotežujući čitav endokrini i nervni sistem. Vežbajući hatha jogu, povezujemo se dublje sa čitavim svojim bićem, počev od fizičkog tela, pa sve do suptilnijih nivoa – emocija i uma. Tako dovodimo čitav svoj sistem u sklad i navikavamo svoje telo na nov i zdraviji način rada. Hatha joga, dakle, unapređuje čovekovo zdravlje na svim nivoima. Sa druge strane, ona može biti solidna osnova za razvoj u duhovnom smislu i dalji rad na sebi.
U energetskom smislu, reč HaTha označava energetske kanale (nadije) koji se nalaze u suptilnom telu, gde je Ha solarni nadi (pingala), a Tha mesečev nadi (ida). Dakle, integrisanje sunca i meseca predstavlja ujedinjenje solarne (muške, aktivne) energije sa lunarnom (ženskom, reseptivnom) energijom. Drugim rečima, ona obuhvata dva suprotna uticaja koja, kada su u ravnoteži, rezultiraju savršenim zdravljem čoveka.
Hatha joga se danas najviše praktikuje, zahvaljujući njenom holističkom pristupu čoveku i blagodetima koje pruža svim nivoima čovekovog bića – počev od fizičkog, preko emotivnog i mentalnog nivoa.

Asane – joga položaji
Praktikovanje hatha yoge podrazumeva izvođenje određenih položaja – asana – koje imaju za cilj da telo i duh dovedu u harmoniju. Da bi došlo do uravnoteženja tela potrebno je, na početku, zauzeti pravilan položaj u svakoj asani koju radimo. Na taj način ostvarujemo osnovne osobine koje karakterišu asane: budnost, postojanost i udobnost u položaju koji zauzimamo. Ovo je vrlo važno, jer bez pravilnog izvođenja, asane neće blagotvorno uticati na telo, a nećemo biti ni u sposobnosti da uravnotežimo i smirimo um.
Praktikovanje asana ne podrazumeva samo postavljanje u određeni položaj, već je svrha vežbanja koncentrisati um na disanje i telo, čime se povećava svesnost o tome šta nosimo u sebi. Prilikom vežbanja, dolazi do pojave različitih senzacija, od prijatnosti, preko zgrčenosti i stegnutosti, do bola, koji nas upućuju u suptilni unutrašnji svet emocija, iskustava, impresija, programa, ograničenja, jer svi se oni vežbanjem aktiviraju i ispoljavaju. Zato radeći svesno svaku asanu, posvećujući pažnju svakom delu tela, ne samo onom koji je u određenom položaju najaktivniji, dobijamo uvid u to kakvo je realno stanje psihičkog i mentalnog dela našeg bića. Na taj način, objektivno i nepristrasno, dozvoljavamo da se svaki bol, tenzija ili neprijatnost ispolje dok vežbamo, kako bismo uz pomoć produženog, svesnog disanja, sve te nagomilane impresije izbacili iz tela.
Posvećeni i mudri yogin B.K.S.Iyengar bio je mišljenja da „fizičko telo nije samo sedište duše, već i prevozno sredstvo, koje će svakog ko se u njega ukrca, odvesti ka njegovoj suštini“. Takođe, ovaj aktivni praktikant hatha yoge, neprestano je podvlačio važnost rada sa telom, jer bez prethodne pripreme tela u vidu vežbanja, istinski duhovni posvećenici ne bi bili u stanju da meditiraju i da se posvete smirivanju uma.
Prilikom izvođenja yoga položaja, bivajući svesni i budni za svaku senzaciju, možemo vremenom da osetimo integrisanost sa sopstvenim Bićem, sa onim što jesmo.
U asani polarnosti dolaze do izražaja, kako na fizičkom, tako i na suptilnijim planovima, jer tokom zauzimanja joga položaja uvek istovremeno činimo suprotne akcije, istezanje u jednom smeru i istezanje i upiranje u drugom, akcija i protivakcija, guranje i opiranje. U asani se suočavamo sa samim sobom, sa svim onim što je u nama kruto i kaže „ne“. Telo, um i duh su blisko povezani, pa se napetosti tela odražavaju u umu i duhu, i obrnuto. Najčešći je slučaj da je osoba čiji su vrat i ramena kruti kao komad čelika, kruti i u svakodnevnom životu.
Vežbe u hatha jogi se izvode polagano, nadovezujući se jedna na drugu u opuštajućem ritmu i sinhronizovano sa disanjem. Cilj te vrste vežbe je povećanje gipkosti tela, jačanje mišića i povećanje snage, uz istovremeno uklanjanje fizičke i psihičke napetosti, a rezultat je duboka relaksacija. S obzirom da je reč o umerenoj fizičkoj aktivnosti, preporučuje se gotovo svima, a posebno početnicima. Mogu je vežbati i mlađi i stariji, pa čak i oni koji su zbog zdravstvenih problema slabo pokretljivi. Svaki vežbač izvodi vežbe do nivoa vlastitog ograničenja. Budući da se u ovom stilu uče i specifične vežbe disanja, kao i upravljanje svesti prema unutrašnjim stanjima, hatha joga preporučuje se i onima koji žive stresno. Otpuštanje fizičke napetosti preduslov je za mogućnost izvođenja joga vežbi disanja koje energizuju telo i dovode ga u ravnotežu.
Za napredne vežbače hatha joga nudi složene varijacije osnovnih asana kao i produženo vreme zadržavanja tela u određenoj asani. Na taj način, napredni vežbači vežbaju izdržljivost i samodisciplinu, a zdravstveni uticaj pojedine asane postaje intenzivniji.

Pranayama – tehnike disanje
Joga disanje, ili Pranayama je umeće kontrolisanja daha. Sastoji se od serije vežbi specijalno osmišljenih da zadovolje telesne potrebe i održe zdravlje u dobrom stanju. Za vreme vežbanja asana sprovodi se pranayama tehnika koja se zove Uđaji disanje. To disanje radimo tako što nežno otežamo prolaz vazduha kroz grlo (epiglotis) kako bismo stvorili otpor prolasku vazduha i na taj način stvorili zvuk sličan zvuku talasa okeana. Tokom tog disanja istovremeno osetimo protok daha i čujemo njegov zvuk.

Uđaji disanje ima 3 važne uloge pri praktikovanju asana:

  • definiše granicu vežbanja joge – kada nam se dah ubrza previše da ne možemo da ispratimo tehniku Uđaji disanja za vreme izvođenja asana, znači da smo izašli iz okvira vežbanja joge,
  • zvučno disanje nam u svakom trenutku vraća pažnju na dah i telo u toku izvođenja vežbi i na taj način čini da budemo prisutni u svemu što radimo – ne dozvoljava da um odluta,
  • zvuk sličan šumu talasa okeana koji proizvodimo pri Uđaji disanju deluje umirujuće na naš nervni sistem.

Joga nidra- jogički san
Joga nidra je postepen i sistematičan način za otpuštanje energetskih blokova i postizanje duboke relaksacije na svim planovima.
Tehnika se zasniva na receptivnoj svesnosti, a ne na koncentraciji. Cilj je da se vežbač uvede u tzv. hipnagogno stanje svesti (alfa stanje), a zatim se kreće u dublji rad sa emocijama i simbolima.
Dok mirno i opušteno ležite na leđima, slušate instrukcije joga učitelja, koji vas vodi kroz vežbu u trajanju od 20 min.
Prvo se progresivno opuštaju pojedini delovi tela i to u određenom redosledu. U ovom delu vežbanja dolazi do opuštanja i pročišćavanja nervnih, senzornih i motornih puteva. Redosled opuštanja pojedinih delova tela je determinisan rasporedom centara u kori velikog mozga, koji ih inervišu.
Zatim se od vežbača traži da doživljava dihotomna osećanja, kao što su težina – lakoća, toplota – hladnoća, zadovoljstvo – patnja, zadržavajući se samo onoliko koliko je potrebno na svakom od njih. Ovim se održava opušteno i svesno svedočenje konfliktnih i opozitnih emotivnih reakcija. Vremenom se takav unutrašnji stav prenosi i na svakodnevne životne situacije i mi postajemo zrelije ličnosti, jer se u nama javlja neprijanjajući pogled na život.
Poslednji deo vežbanja se sastoji iz vizualizacije simbola, odnosno arhetipova. Ovde se vežbač već dovoljno opustio i dublja područja uma su mu dostupnija. Na ovom nivou se komunikacija sa podsvesnim obavlja putem slika, boja, unutrašnjih zvukova, jer to je jezik podsvesnog uma.

Kontinuiranim vežbanjem joga nidre postižu se pozitivni efekti koji transformišu napetost i stres u stanje mira i opuštenosti. Joga nidra se može upražnjavati i odvojeno kao zasebna relaksaciona tehnika.

Benefiti vežbanja joge

Aktom Ministarstvu zdravlja Srbije iz 2008, Yoga je, pored 15 metoda alternativne medicine, priznata kao zvanična disciplina za unapređenje zdravlja ljudi.

Joga nas preobražava uklanjajući psihičke i mentalne barijere koje blokiraju naš potencijal, ograničavajući nam život. Preobražaj je proces koji donosi nova iskustva i interesovanja.
Kako starimo, mi se stežemo i ta stegnutost okružuje naše nerve, žlezde, sistem cirkulacije, kičmu i energetske sisteme. Tako telo postaje manje efikasno, sistemi slabe, dolazi do gubljenja ili blokiranja energije. Telo postaje neosetljivo i postepeno gubi kontakt sa samim sobom, postaje stegnuto i otupelo. Stvarni kvalitet života se smanjuje s obzirom da je kretanje na svim nivoima osnovna dimenzija života.
Engleska reč disease ili bolest, bukvalno znači ne-udoban (dis-ease). Kako telo postaje manje udobno, ono počinje da otkazuje. Vežbanjem joge održavamo fizičke sisteme otvorenim i energizovanim što sprečava propadanje i bolesti. S obzirom da joga položaji imaju izraženo pročišćavajuće dejstvo, joga ima i visok isceljujući potencijal. Ona omogućava da na specifičan način stupite u vezu sa različitim telesnim sistemima jačajući i isceljujući ih. Joga nam daje mogućnost da svoje zdravlje uzmemo u vlastite ruke.
Mnogi ljudi se zainteresuju za zdravlje tek onda kad ono nestane. Njima nedostaje interesovanje i sposobnost da osete svoje unutrašnje sisteme sve dok oni ne počnu da otkazuju i dok ne postane kasno. Praktikujući jogu možete da dobijete upozorenje o tome da je energetski rezervoar počeo da se prazni, ali isto tako joga predstavlja i sredstvo kojim ćete ga ponovo napuniti. Preventivna moć joge, uz činjenicu da ona razvija i izoštrava osetljivost za unutrašnji odgovor, pomaže nam da otkrijemo i razumemo blagovremena upozorenja. Kroz jogu možemo da naučimo da isceljujemo sebe mnogo pre no što dođe do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Benefiti joge su mnogobrojni. Narednu listu, zasnovanu na kliničkim ispitivanjima timova lekara koji su se bavili profilaktičkim i terapeutskim vrednostima joge, sastavila je i objavila Svetska Yoga Alijansa:

  1. Oslobađa od stresa – Joga oslobađa fizičkih posledica stresa koji se nataložio u telu putem relaksacije i smanjenja nivoa kortizola – hormona stresa. Na to se nadovezuju pozitivni efekti koji se iskazuju smanjivanjem visokog krvnog pritiska i broja otkucaja srca, poboljšavaju se digestivne funkcije i jača imunološki sistem, smanjuju se simptomi anksioznosti, depresije, vrtoglavice, astme i nesanice.
  2. Smanjuje bol – Ispitivanja su pokazala da joga položaji – asane, kao i meditacija ili njihova kombinacija, smanjuju bol kod obolelih od raka, multipleks skleroze, autoimunih oboljenja, artritisa, bolova u leđima, vratu i kod drugih hroničnih oboljenja.
  3. Bolje disanje – Joga nas uči da pravilno dišemo. Lagano i duboko disanje pospešuje vitalnost i funkciju pluća i olakšava opuštanje.
  4. Gipkost – Joga daje gipko telo, veću pokretljivost, usklađenost pokreta i smanjuje bolove u zglobovima.
  5. Daje snagu – Joga položaji (asane) aktiviraju svaki mišić, od „glave do pete” i na taj način jačaju celo telo. Takođe, smanjuju mišićnu tenziju.
  6. Reguliše telesnu težinu – Čak i veoma lake vežbe utiču na nivo kortizola u telu, brže se sagoreva višak kalorija i redukuje nagomilani stres što pospešuje smanjenje telesne težine. Joga podstiče zdrav način ishrane i pomaže u stvaranju zdravih navika i samopouzdanja.
  7. Pospešuje cirkulaciju – Podstiče cirkulaciju krvi i povećava oksigenizaciju ćelija u organizmu.
  8. Kardiovaskularna poboljšanja – Lake vežbe joge mogu poboljšati kardiovaskularnu kondiciju smanjenjem broja otkucaja srca, povećanjem izdržljivosti, kao i povećanjem nivoa kiseonika koji se jogičkim tehnikama disanja unosi u telo.
  9. Bolje držanje tela – Joga popravlja i ispravlja nepravilno držanje tela, dok stojimo, hodamo ili sedimo, što oslobađa tenzije i neprijatnosti.
  10. Razvija osećaj sadašnjeg trenutka – Svesniji smo sebe i onoga šta se dešava u nama, kao i svoje okoline. Na taj način joga nas osposobljava da pravilno reagujemo na stresne situacije u životu. Omogućava nam bolju koordinaciju i brzinu reakcija i pospešuje memoriju.

Tehnike disanja Pranayama koje se sprovode u toku standardnog časa joge imaju višestruke koristi:

  • Čisti naše telo, um, intelekt, ego
  • Povećava kapacitet pluća i time doprinosi svim drugim sistemima. Pomaže onima koji pate od bolesti disajnih organa kao što su astma, emfizema, da prevaziđu strah od gubitka daha
  • Pročišćava nadije ili energetske kanale u telu
  • Štiti unutrašnje organe i ćelije
  • Neutrališe mlečnu kiselinu (koja može izazvati umor)
  • Opušta mišiće lica čime se smanjuje napetost, a povećava koncentrisanost, smirenost, poverenje
  • Opušta i akutne i hronične mišićne tenzije oko srca i organa za varenje
  • Pošto je dah povezan sa mentalnom i emocionalnom energijom, praktikovanje pranayame pomaže u promeni negativnog mentalnog stava u pozitivan
  • Poboljšava varenje, vitalnost, percepciju, memoriju
  • Dramatično smanjuje strahove i anksioznost (emocionalna stanja utiču na način disanja, ali i obrnuto: način disanja utiče na emotivna stanja)
  • Poboljšava detoksikaciju kroz povećanu razmenu kiseonika i ugljen dioksida
  • Jača imuni sistem dodavanjem energije u sistem žlezdi sa unutrašnjim lučenjem
  • Umiruje um i doprinosi telesno/mentalnom balansu (leva-desna nosnica, leva-desna strana mozga).

Međunarodni dan joge

Prepoznajući značaj vežbanja joge za zdravlje, Wellness studio Escape je uključen u sve manifestacije u Kragujevcu u kojima se promoviše joga i zdrav život.

Rezolucijom UN od 11. decembra 2014. godine, 21. jun je proglašen za Međunarodni dan joge.

U Kragujevcu je, prvi put, Međunarodni dan joge obeležen 21.06. 2015. javnim časom joge u hali Park, kojem je prisustvovalo preko 120 građana – aktivnih vežbača i pristalica vežbanja i zdravog života. Organizatori ove manifestacije su bili Wellness studio Escape i Joga massage centar, uz veliku podršku Skupštine grada i sponzora.

Wellness studio Escape se, svakog leta, svojim besplatnim časovima joge, priključuje manifestaciji Zdravo leto u Velikom Parku, podržavajući na taj način projekat Sportom protivf dijabetesa.

<div class="sldr_title" style=&quot;font-family: Impact,fantasy;font-size:18px;font-weight:bold;font-style:normal;color:#3F4C6B;margin:5px 0 10px 0&quot;>Komentari klijenata</div>